Što o odmoru u Hrvatskoj pišu u Njemačkoj, Austriji i Češkoj? Neki su nas detaljno "secirali"

U ožujku smo već pisali o tome što o ovoljetnom odmoru u Hrvatskoj pišu mediji u zemljama odakle nam stiže najviše turista. I sada samo, pred sam početak sezone, zavirili u njemačke, austrijske i češke portale.

Iako je članak njemačkog Frankfurter Rundschaua (FR) objavljen još prije dva mjeseca i zapravo se bavi neizvjesnom turističkom sezonom u Grčkoj nakon lanjske rekordne, u njemu su izneseni zanimljivi podaci o tome koliko su njemački turisti u prosjeku potrošili novca za ljetovanja u pojedinim mediteranskim zemljama prošloga ljeta.

Prema izvješću Zaklade za buduće studije (Stiftung für Zukunftsfragen) predstavljene tih dana na Međunarodnom turističkom sajmu u Berlinu, lani su Nijemci u prosjeku daleko najviše potrošili u Grčkoj - 1.872 eura, u Španjolskoj 1.760 eura, u Francuskoj 1.732 eura, u Italiji 1.672 eura, u Turskoj 1.766 eura, a u Hrvatskoj 1.303 eura.

Nijemcima je Hrvatska 'jeftinija alternativa'

"Ako grčki turistički bum popusti, a visoke cijene postanu konkurentski nedostatak (njemački) turisti mogli bi se prebaciti na jeftinije alternative poput Hrvatske, gdje odmor u prosjeku košta oko 1.303 eura. Albanija također postaje sve konkurentnija privlačeći turiste cijenama i do 40 posto nižima od onih u Grčkoj", piše Frankfurter Rundschau (FR).

Mjesec dana kasnije,isti je dnevnik pisao kako 25 posto njemačkih turista ove godine planira provesti odmor u svojoj zemlji, 42 posto u drugim europskim zemljama, dok su preostali još neodlučni.

"Najpopularnije odredište je Španjolska, a slijede Italija, Skandinavija, Turska, Grčka, Francuska, Austrija i Hrvatska. Dvadeset posto želi rezervirati duga putovanja izvan Europe, više nego ikad prije", pisao je FR.

'Siva ekonomija' i fekalije u lukama

Početkom svibnja FR je objavio članak o hrvatskom turizmu naslovljen "Problemi nagomilani godinama: Turistički trend istiskuje hotele i kampove". Pozivajući se uglavnom na hrvatske medije, FR piše o nabujalom privatnom, odnosno nekomercijalnom turističkom sektoru koji je premašio brojku od 700.000 kreveta ostavljajući iza sebe cijeli službeni sektor uključujući kampove i hotele.

Nazivajući to "sivom turističkom industrijom" u istom tekstu se navodi kako su hrvatske porezne vlasti utvrdile da su od 2019. do kraja 2025. stranci stekli oko 70.000 nekretnina na Jadranu. "Prednjače Slovenci s 19.000 kupnji, a slijede Nijemci sa 17.000 i Austrijanci sa 7.000. Mnoge od tih nekretnina službeno su registrirane kao privatni apartmani, ali se tajno iznajmljuju tijekom ljetnih mjeseci bez plaćanja turističke pristojbe i drugih poreza."

Tema kojom su se ovoga tjedna bavili mnogi njemački i austrijski mediji je onečišćenje mora fekalijama u Makarskoj, ali i nekim drugim mjestima i to, kako pišu, pred sam početak sezone.

"Fekalije i otpad trenutno plutaju u nekoliko luka duž hrvatske obale. Zanimljivo je da se onečišćenje događa uoči ljetne turističke sezone", piše FR, ali dodaje i vijest da je 90 posto od preko 1000 pregledanih hrvatskih plaža dobilo izvrsnu ocjenu za čistoću mora te da je samo osam plaža imalo lošu kvalitetu vode za kupanje.

"Praznici se ne otkazuju, nego prilagođavaju"

Austrijski Kurier i Kleine Zeitung pisali su proteklih dana o zakonskim mjerama kojima hrvatska Vlada nastoji stati na kraj ilegalnom smještaju za odmor.

"Ubuduće će privatni apartmani za odmor, koji se nude na portalima za rezervacije poput Booking.com ili Airbnb moći biti oglašeni samo sa službenim registracijskim brojem. Taj će broj nadzirati nadležna tijela i morat će biti naveden na platformama za rezervacije. Prema izvješćima hrvatskih medija, očekuje se da će uredba stupiti na snagu 2027. godine", piše Kurier.

Kronen Zeitung pisao je, pak, nedavno kako Austrijanci neće dozvoliti da im krize u svijetu pokvare ljetni odmor.

"Kada su u pitanju ljetni odmori, Austrijanci pokazuju iznenađujući prkos: 94 posto planira putovati. (…) Stvarnost je jasna: ljetni praznici se ne otkazuju, nego se "prilagođavaju". 83 posto građana smanjuje troškove. Umjesto hotela s četiri zvjezdice, rezerviraju jednostavan pansion; umjesto da svaki dan jedu vani, jedu hranu iz supermarketa. Mnogi napuštaju i klasično dvotjedno putovanje. Proračun govori sam za sebe: ove je godine dostupno u prosjeku 1.189 eura po osobi ili 44 eura manje nego lani", piše taj list.

U istom tekstu stoji da je Italija na vrhu popisa željenih destinacija, a "slijede poznati favoriti poput Hrvatske, Grčke i Španjolske".

Zbrka sa smještajem i zabrana alkohola

I austrijski tjednik Heute pisao je početkom svibnja o novim pravilima za smještaj za odmor u Hrvatskoj.

"Novi registracijski broj za smještajne objekte za odmor u Hrvatskoj , koji bi trebao biti obavezan od 1. lipnja 2026., trenutno izaziva pomutnju. Međutim, Hrvatska turistička zajednica sada je pojasnila: "To je zbog nove uredbe EU o kratkoročnom najmu, koja nalaže standardizirani sustav registracije, ali to neće postati obavezno 1. lipnja 2026., tijekom tekuće sezone."

Heute je uz tekst priložio i anketu s pitanjem "Čini li vas nervoznima zbrka oko smještaja za odmor u Hrvatskoj?" Glasovalo je oko tri tisuće čitatelja od kojih je 38 posto odgovorilo "Vjerojatno ne, ostat ću opušten", a 30 posto "Da, želim jasna pravila prije rezervacije".

Heute je nedavno pisao i o tome kako se novim paketom reformi u hrvatskom turističkom sektoru predlaže zabrana posluživanja energetskih pića osobama mlađima od 18 godina te da se lokalno razmatraju zabrane prodaje alkohola u noćnim satima.

Neki od komentara austrijskih čitatelja na to bili su: "Na maturalna putovanja ići ćemo negdje drugdje." "Možete pretjerati s propisima, ali baš me zanima kako će se to provoditi." A jedna čitatelj, očito Hrvat, napisao je: "Zašto uvijek moramo izmišljati nešto novo da bismo si naštetili? Jednostavno ne razumijem.“

Česi našli dvije zamjene za skupu Hrvatsku

Češki portal Blesk objavio je prije desetak dana kritički intoniran tekst pod naslovom "Hrvatska bačena u koš: Česi se zaljubili u dvije nove destinacije".

"Ne tako davno, Hrvatska je bila jedna od top destinacija gdje su Česi voljeli ići na odmor. I dugo je držala vodstvo. Sve što ste trebali učiniti bilo je spakirati nekoliko pašteta, piva i šnicle za putovanje i za nekoliko sati ste plivali uz more. Ali sada je sve drugačije! Česi preferiraju udobnost i obeshrabreni su koliko je Hrvatska poskupjela posljednjih godina. Hrvatska je posljednjih godina postala enormno skuplja. Strpljenje turista je isteklo i rekli su dosta. Turističke agencije potvrđuju da se posljednjih godina dogodila promjena i da Česi radije odlaze na odmor u Tursku i Egipat gdje se nude slične ili čak niže cijene od Hrvatske, ali uz znatno viši standard usluge. Česi stoga smatraju da za svoj novac tamo dobivaju puno više. Dok vožnja do Hrvatske lako može trajati deset sati ili više, do turskih ljetovališta možete stići avionom za dva i pol do tri sata. Nema beskrajnih prometnih gužvi, zamornih putovanja i stresa s parkiranjem. Samo udoban let i stići ćete na odredište svježi poput proljetnog povjetarca", piše novinarka Bleska.

"Nije dramatično skupo kako pišu neki"

A Portala řidiče iliti Portal za vozače svoj nedavni tekst pod naslovom "70 eura za poluprazan tanjur i kuglica sladoleda za 60 kruna. Ovo su cijene u Hrvatskoj ove godine" započinje bombastičnim tvrdnjama: "Odmor u Hrvatskoj šteti vašem novčaniku! Hrvatska je užasno skupa, žale se turisti. Šok iz češkog raja za odmor: Hrvatska samo za bogate?".

No novinar tog portala odlučio je na licu mjesta provjeriti je li u Hrvatskoj doista tako skupo. Pa je nakon obilaska nekoliko popularnih turističkih mjesta (Plitvička jezera, Baška voda, Brela...) na kraju reportaže zaključio: "Nakon tjedan dana napustili smo Hrvatsku nekoliko eura lakši, ali s osjećajem da stvarnost pred sezonu nije ni približno toliko dramatična kao što kažu naslovi na internetu. Da, neki objekti u Hrvatskoj mogu stvarno "rastegnuti" turiste i za prosječan obrok naplatiti iznos od kojega se smrznete. S druge strane, naišli smo i na niz restorana gdje su cijene bile potpuno usporedive s onima u Češkoj. Ako jedete ribu i sjedite navečer tik uz more uz zalazak sunca, nemojte očekivati ​​da će vas to koštati desetak eura. Naprotiv, tijekom šetnje obalom možete naići na prave bisere, gdje je kava ili nešto dobro za jelo jeftinije nego u češkim planinama ili drugim turistički razvikanim mjestima."

I taj portal objavio je anketu s pitanjem: Planirate li ove godine odmor u Hrvatskoj?

Oko 2500 čitatelja je glaovalo, a 46 posto je reklo da ove godine "ide negdje drugdje". No 40 posto potvrdilo je "da su već rezervirali odmor u Hrvatskoj, dok je 10 posto bilo neodlučno, a četiri posto sudionika ankete reklo je da su ove godine već bili u Hrvatskoj.

"Hrvatska prestaje biti jeftina za Čehe"

Češki portal Newstream objavio je ovoga četvrtka tekst o ovosezonskim trendovima među tamošnjim turistima pod naslovom "Skupe avionske karte tjeraju Čehe natrag za volan. Hrvatska već sustiže Grčku po cijenama, interes za Albaniju i Poljsku raste".

U tekstu se prenosi istraživanje britanskog tabloida The Sun koji je okvirno izračunao trošak sedmodnevnog all-inclusive odmora u 13 popularnih turističkih zemalja prema kojemu je najjeftinija Bugarska sa 760 funti, odnosno 880 eura, a najskuplji Cipar (1.186 funti ili 1.372 eura). Hrvatska je s procijenjenim troškom od 1.046 funti ili 1.210 eura po skupoći odmah iza Cipra, Grčke i Turske.

"Hrvatska postupno prestaje biti jeftina opcija kakva je bila za češke obitelji prije nekoliko godina. Zato sve više turista počinje tražiti jeftinije alternative. Interes za Albaniju raste, kojoj pogoduju niže cijene i manja gužva. Osim Albanije, na atraktivnosti dobivaju i manje prometni dijelovi Italije, austrijske Alpe ili poljska baltička obala", stoji u tekstu češkog Newstreama.